Na današnji dan: 9. april 1946. – Na osnovu odluke Izvršnog odbora narodnog oslobođenja grada Beograda (26. 9. 1945) Istorijski arhiv Beograda je započeo sa radom.
Kako formalno rešenje o osnivanju Arhiva nije doneto, za datum njegovog osnivanja vezuje se i 9. april 1946. godine. Tada je jedini zaposleni, Lazar Ćelap, započeo sređivanje građe Zemunskog magistrata sa velikim entuzijazmom i dovodio je kolege i prijatelje koji su pomagali da se sredi obimna građa koja je prispela u Arhiv.
Kako formalno rešenje o osnivanju Arhiva nije doneto, za datum njegovog osnivanja vezuje se i 9. april 1946. godine. Tada je jedini zaposleni, Lazar Ćelap, započeo sređivanje građe Zemunskog magistrata sa velikim entuzijazmom i dovodio je kolege i prijatelje koji su pomagali da se sredi obimna građa koja je prispela u Arhiv.
Iako je ideja o osnivanju Gradskog arhiva postojala znatno ranije, organizovan i trajan rad na prikupljanju i očuvanju arhivske građe otpočeo je tek posle oslobođenja, kada je na predlog Prosvetnog odeljenja Izvršnog odbora narodnog odbora grada Beograda na sednici 26. septembra 1945. doneta odluka da se osnuje Gradska arhiva kao samostalna ustanova sa zadatkom da prikuplja originalnu arhivsku građu gradskih ustanova.
Od ove odluke do realizacije rada prošlo je nekoliko meseci u pripremama. Prosvetno odeljenje Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Beograda, odmah nakon osnivanja Arhiva, zatražilo je od Ministarstva prosvete Srbije da u Biblioteku i Muzej Opštine grada Beograda, iz Državne arhive, uputi jednog profesora istorije radi sređivanja istorijske arhive bivše Opštine grada Zemuna. Na predlog Državne arhive upućen je istoričar Lazar Ćelap koji je postavljen za prvog upravnika Gradske arhive u perodu od 1946 do 1954. godine. Kao poznavalac nemačkog jezika, pisane gotice i austrougarske državne organizacije i administracije, Ćelap je započeo rad na sređivanju jedinog arhivskog fonda Zemunskog magistrata.
Od ove odluke do realizacije rada prošlo je nekoliko meseci u pripremama. Prosvetno odeljenje Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Beograda, odmah nakon osnivanja Arhiva, zatražilo je od Ministarstva prosvete Srbije da u Biblioteku i Muzej Opštine grada Beograda, iz Državne arhive, uputi jednog profesora istorije radi sređivanja istorijske arhive bivše Opštine grada Zemuna. Na predlog Državne arhive upućen je istoričar Lazar Ćelap koji je postavljen za prvog upravnika Gradske arhive u perodu od 1946 do 1954. godine. Kao poznavalac nemačkog jezika, pisane gotice i austrougarske državne organizacije i administracije, Ćelap je započeo rad na sređivanju jedinog arhivskog fonda Zemunskog magistrata.Arhiv je u početku ne samo prostorno, već i budžetski bio vezan za Biblioteku i Muzej Opštine grada Beograda, sve do 1947. kada postao je zvanično samostalna ustanova.
Sledeći važan dogaćaj usledio je 1954. kada je Gradski narodni odbor doneo odluku da se Arhivu dodeli zgrada bivše Klasne lutrije na uglu Vasine i Zmaj Jovine ulice. Iako nije bila namenski zidana zgrada, uz adaptaciju i prilagođavanje potrebama arhivu, bila je prihvatljivo rešenje. U toj zgradi Arhiv je ostao do 1973. godine kada se seli u namenski zidanu zgradu na Novom Beogradu.
Od prvih koraka 1946. godine, u teškim uslovima, još uvek u sastavu Biblioteke, sa svega dve magacinske prostorije i građom Zemunskog magistrata, Istorijski arhiv Beograda nakon osam decenija stoji kao savremeno opremljena institucija kulture, gde se čuva blizu 14 dužnih kilometara dokumenata.
U okviru svoje delatnosti Arhiv danas obavlja sve poslove na zaštiti, sređivanju, obradi, publikovanju, kulturno-prosvetnoj delatnosti i pružanju na korišćenje arhivske građe od značaja za proučavanje istorije Beograda, ali i Srbije, bivše Jugoslavije i Jugoistočne Evrope.
Sledeći važan dogaćaj usledio je 1954. kada je Gradski narodni odbor doneo odluku da se Arhivu dodeli zgrada bivše Klasne lutrije na uglu Vasine i Zmaj Jovine ulice. Iako nije bila namenski zidana zgrada, uz adaptaciju i prilagođavanje potrebama arhivu, bila je prihvatljivo rešenje. U toj zgradi Arhiv je ostao do 1973. godine kada se seli u namenski zidanu zgradu na Novom Beogradu.
Od prvih koraka 1946. godine, u teškim uslovima, još uvek u sastavu Biblioteke, sa svega dve magacinske prostorije i građom Zemunskog magistrata, Istorijski arhiv Beograda nakon osam decenija stoji kao savremeno opremljena institucija kulture, gde se čuva blizu 14 dužnih kilometara dokumenata.
U okviru svoje delatnosti Arhiv danas obavlja sve poslove na zaštiti, sređivanju, obradi, publikovanju, kulturno-prosvetnoj delatnosti i pružanju na korišćenje arhivske građe od značaja za proučavanje istorije Beograda, ali i Srbije, bivše Jugoslavije i Jugoistočne Evrope.