Legat Bogdana Kršića
- Kategorija: Легати
- Pogodaka: 14771
Oblasti interesovanja profesora Kršića bile su grafika knjige (ilustracija i oprema), grafika, grafički dizajn, keramika, scenografija. Izlagao je na samostalnim izložbama u Beogradu, Sarajevu, Pragu, Solingenu, Njujorku, Parizu i dobitnik je značajnih priznanja u zemlji i u inostranstvu. Bio je član ULUPUDS, ULUS, HOLLAR (Društvo čeških grafičara).
Preuzeta arhivska građa sadrži raznovrsna svedočanstva o životu i delatnosti Bogdana Kršića: beleške o sebi i drugima, tekstove u rukopisu, reči sa otvaranja grupnih izložbi, predloške za ilustracije i knjige, svedočanstva o radu u pozorištu, nagrade, priznanja, odlikovanja, članstvo u žirijima, priloge za biografiju, kataloge izložbi, prepisku, grafička rešenja i radove, isečke iz novina, fotografije, beleške drugih o tvorcu fonda... Nakon uobičajenih poslova na sređivanju i obradi ovih dokumenata u Odeljenju za obradu i korišćenje arhivske građe, Legat Bogdana Kršića biće dostupan istraživačima u čitaonici Istorijskog arhiva Boegrada.
100 godina od rođenja Konstantina Koče Popovića
- Kategorija: Легати
- Pogodaka: 10688
Realizacija: Evica Micković, Vladimir Mijatović, Bojan Kocev, Jelena Nikolić
Na skupu su govorili dr Branka Prpa, direktorka Istorijskog arhiva Beograda, Mirko Tepavac, prijatelj i saradnik Koče Popovića i Milisav Bojić u ime boraca.
Ovom dirljivom skupu prisustvovali su mnogobrojni Kočini saborci, saradnici, prijatelji i ambasador Španije Hose Rijera Sikijer.
Operski pevač Živan Saramandić izveo je ariju iz opere „Don Kihot" i nekoliko partizanskoh pesama, dok je Nikola Karović otpevao Kočinu najomiljeniju pesmu "Malagenja" i pesme iz filma "Jedan dan života" koje je često pevao nekadašnjem španskom borcu.
Legat Vicka Krstulovića
- Kategorija: Легати
- Pogodaka: 14926
Vicko Krstulović (1905-1988), metalski radnik, učesnik predratnog radničkog pokreta i Narodnooslobodilačkog rata, nosilac ordena narodnog heroja, funkcioner u socijalističkoj Jugoslaviji. Stanovnik Splita, Zagreba i Beograda.
U legatu se pored ličnih dokumenata, fotografija, ordenja, plaketa, povelja i obimne prepiske, nalaze i Vickova kazivanja i sećanja o životu i političkoj aktivnosti, koja su pripremljena za objavljivanje. Legat sadrži brojna dokumenta o NOR-u, mornarici, kritičke osvrte na objavljene knjige i pisanja u štampi, kao i veliki broj pojedinačnih dnevnih i nedeljnih listova (celi brojevi, isečci, fotokopije).
Biblioteku čini 1.127 knjiga i 358 časopisa. Desetak knjiga iz biblioteke nastalo je tokom Drugog svetskog rata. Posebno vredna su izdanja: Jama – Ivana Gorana Kovačića (jedini sačuvan primerak ratnog izdanja) i Stojanka majka Knežopoljka – Skendera Kulenovića. Legat je Istorijskom arhivu Beograda, posle očeve smrti, predao Vladimir Krstulović.
Legat porodice Kragujević
- Kategorija: Легати
- Pogodaka: 16762
Tanja Kragujević (Senta, 1946), pesnikinja i esejista srednje generacije srpskih pisaca, objavila je sedamnaest pesničkih zbirki i sedam knjiga eseja posvećenih najznačajnijim pesnicima srpske i svetske poetske scene. Pored književnog rada Tanja Kragujević se više od petnaest godina bavila izdavačkim radom, kao urednik u Narodnoj knjizi u Beogradu. Urednik je edicije svetske poezije u zrenjaninskoj Agori. Bila je član žirija Evropske nagrade za književnost, nagrade Meša Selimović, kao i najviših nagrada za poeziju: Vasko Popa, Branko Miljković, Disova nagrada. (Sajt Tanje Kragujević)
Stevan Kragujević (Senta, 1922 – Beograd, 2002), jedan od naših najuglednijih fotoreportera. Gotovo šest decenija bavio se fotografijom.Počeo je 1936. u malom senćanskom studiju, da bi zatim prešao najpre u Tanjug, a zatim u Politiku i tu ostao skoro tri decenije kao fotoreporter i urednik fotografije, sve do penzionisanja. Više puta nagrađivan visokim priznanjima rodnog grada. Dobitnik Nagrade za životno delo "Svetozar Marković" Udruženja novinara Srbije (1996.). Ostavio je za sobom bogatu arhivu jedinstvenih fotozapisa iz svih oblasti društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života zemlje. Životna saputnica, čiju podršku je imao gotovo šest decenija, bila je njegova Senćanka Lepa (Stojkov) Kragujević, koja je završila Visoku filmsku školu u klasi profesora Vjekoslava Afrića, a od 1949. je spiker na radio Beogradu, gde je provela ceo radni vek. (sajt Stevana Kragujevića, Vikipedia)
Od 2009. godine Arhiv sukcesivno preuzima bogatu arhivu porodice Kragujević: Lepe, Stevana i Tanje.
Dodatni linkovi:
Stalna postavka Arhiva Beograda - onlajn
Lični fond Novaka Novakovića
- Kategorija: Легати
- Pogodaka: 16008
Novak Novaković (1928-1995), poznati novinar i scenarista. Iako sin „narodnog neprijatelja”, veoma afirmisan u javnom životu socijalističke Jugoslavije, dugogodišnji urednik humorističkog programa Televizije Beograd. Najpoznatija dela: scenarija za TV-serije Pozorište u kući i Servisna stanica, te pozorišna predstava Stolica koja se ljulja.
Na svojevrstan način, uz obilje humora, prikazivao svakodnevicu i specifičnosti ovdašnje sredine u periodu kvazi-blagostanja (60-, 70- i delom 80-tih godina prošlog veka). Arhivsku građu legatora Istorijskom arhivu Beograda predala supruga Svetlana Novaković tokom 2002/2003. godine; Lični Fond Novak Novak, pri sređivanju razvrstan na 200 predmeta, smešten u 12 arhivskih kutija.